Sveučilište u Dubrovniku
Sveučilište u Dubrovniku | |
---|---|
Osnovano | 2003. |
Tip: | javno |
Odjeli: | 6 |
Mjesto: | Dubrovnik, Hrvatska |
Geslo: | „Semper primus, semper melior!“
(„Uvijek prvi, uvijek bolji!“) |
Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano je 16. prosinca 2003. godine. Iako jedno od najmlađih, Sveučilište u Dubrovniku je, po svojim studijima, ustroju i tehničkoj opremljenosti, vrlo suvremena visokoškolska ustanova.
Osnovano je 2003., na temeljima duge tradicije koja seže čak do 17. stoljeća. Svojim studentima pruža: inovativnost, rad u manjim skupinama, suvremenu multimedijsku opremu, ugledne predavače, rad na znanstvenim i istraživačkim projektima, mogućnost razmjene studenata u okviru „Programa mobilnosti“, a u suradnji s gradom Dubrovnikom svi studenti Sveučilišta dobivaju studentsku kulturnu iskaznicu. Iskaznica im omogućuje besplatan ulazak u: kina, kazalište, muzeje, zidine, i druge kulturne ustanove u Dubrovniku.
Trenutačno Sveučilište ima dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske za izvođenje 15 preddiplomskih sveučilišnih studija i jedan preddiplomski stručni studij, te 10 diplomskih studija i pet međusveučilišnih poslijediplomskih doktorskih studija, uz to indeks Sveučilišta posjeduje oko 3000 studenata.
Geslo Sveučilišta u Dubrovniku je: „Uvijek prvi, uvijek bolji!“ („Semper primus, semper melior!“), te je u skladu s tim načelima, Sveučilište prvo otpočelo s provođenjem načela Bolonjske deklaracije. Prvi promovirani prvostupnici i magistri struke u Hrvatskoj dolaze upravo iz Dubrovačkoga sveučilišta. Prvo visoko učilište koje je započelo s analizom nastavne aktivnosti, i prva visokoškolska ustanova u Hrvatskoj koja se već 1999. mogla pohvaliti certifikatom za upravljanje kvalitetom prema normi ISO 9002:1994, te dvojnom certifikacijom Hrvatskoga registra brodova i Bureau Veritas Quality International.
Na Sveučilištu je upisano 1500 studenata, dok je diplomiranih već 5000. Također, Sveučilište broji 259 zaposlenika.[1]
Sedam je sveučilišnih odjela:
- Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju,
- Pomorski odjel,
- Odjel za elektrotehniku i računarstvo,
- Odjel za akvakulturu,
- Odjel za komunikologiju,
- Odjel za umjetnost i restauraciju.
- Odjel za stručne studije.
Ostale ustrojbene jedinice:
- Institut za more i priobalje,
- Zavod za mediteranske kulture,
- Knjižnica za tehničke i biotehničke znanosti,
- Knjižnica za društvene znanosti,
- Knjižnica za turističku dokumentaciju i informaciju,
- Centar za jezike,
- Centar za za informatičku potporu.
Aktivnosti Sveučilišta se odvijaju u nekoliko sveučilišnih zgrada: Rektorat je na adresi Branitelja Dubrovnika 29, kampus sa sveučilišnim odjelima je u Ulici branitelja Dubrovnika 41 (u preuređenoj povijesnoj zgradi bivše Opće bolnice), dio nastave odvija se na adresi Ćira Carića 4, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju je u „Villi Elisi“ na Lapadskoj obali, Institut za more i priobalje nalazi se u drevnoj Tvrđavi sv. Ivana, Tehnološki i poslovno-inovacijski centar za marikulturu – MARI-BIC na Bistrini. Studentski dom (kapaciteta 500 ležajeva) gradi se na lokaciji današnje Stanice za južne kulture.
- Mateo Milković (2003. - 2012.)
- Vesna Vrtiprah (2012. - 2016.)
- Nikša Burum (2016. -)
Sveučilište u Dubrovniku je integrirano Sveučilište, koje se ne sastoji od fakulteta, već od odjela.
- Akvakultura
- Ekonomija
- Poslovna ekonomija (smjerovi: Turizam, Međunarodna trgovina, Marketing, Menadžment i Financijski menadžment)
- Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu
- Nautika
- Brodostrojarstvo
- Pomorske tehnologije jahta i marina
- Primijenjeno / poslovno računarstvo
- Studij restauracija i konzervacija artefakata od drva, papira, tekstila, metala i keramike
- Mediji i kultura društva
- Povijest Jadrana i Mediterana
- Strojarstvo
Preddiplomski stručni studij: Sestrinstvo
- Ekonomija
- Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu
- Marikultura
- Mediji
- Odnosi s javnostima
- Pomorstvo
- Poslovna ekonomija (smjerovi: Turizam, Međunarodna trgovina, Marketing, Menadžment i Financijski menadžment)
- Poslovno računarstvo
- Studij restauracija i konzervacija artefakata od drva, papira, tekstila, metala i keramike
- Povijest stanovništva
- Pomorstvo
- Molekularne bioznanosti
- Biologija novotvorina
- Upravljanje marketingom u turizmu
- Komunikologija
- Primijenjene znanosti o moru
- Europska integracija
- Upravljanje marketingom u turizmu
Temeljna zadaća izdavačke djelatnosti Sveučilišta je pridonositi razvitku nastavnih, znanstvenih i drugih djelatnosti Sveučilišta, te poticanje stvaralaštva. Dubrovačko sveučilište izdavač je znanstvenoga časopisa Naše more koji u Dubrovniku izlazi od 1919. godine. Također, Sveučilište izdaje međunarodni znanstveni časopis Medianali te znanstveni časopis Ekonomska misao i praksa.
Vizija Službe za međunarodnu suradnju je postati polazišna točka svih međunarodnih aktivnosti Sveučilišta u Dubrovniku, u skladu s vizijom Sveučilišta „postati vodeći sveučilišni centar na širem europskom regionalnom području i priznato međunarodno sveučilište.“ Sveučilište u Dubrovniku promovira međunarodne aktivnosti te potiče njihovu implementaciju u svakodnevne aktivnosti Sveučilišta. Strateški razvoj Sveučilišta se temelji na njegovoj međunarodnoj orijentaciji s naglaskom da je biti dijelom EHEA-e (European Higher Education Area) i ERA-e (European Research Area) od iznimne važnosti za Sveučilište.
Mobilnost, kao sastavni dio međunarodne suradnje, je jedan od najvažnijih čimbenika budućeg razvoja Sveučilišta. Sveučilište u Dubrovniku dobilo je i Erasmus sveučilišnu povelju, čime je omogućena mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja, ali i brojne druge pogodnosti.
- ↑ UNIDU danas. UNIDU. Pristupljeno 19. travnja 2022.
- http://www.unidu.hr/ – Mrežno mjesto sveučilišta
- http://www.imp-du.hr/[neaktivna poveznica] – Institut za more i priobalje
- http://www.scdu.hr/ – Studentski centar Dubrovnik
- http://www.szdu.hr/ – Studentski zbor sveučilišta
- Sveučilište u Dubrovniku Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK
|